Posted in

Održavanje vinogradarskih parcela: izbor opreme za uske i duge prolaze

prikaz vinograda

Raspored redova u vinogradu određuje tempo rada tokom cele godine. Dugi redovi, uski prolazi između čokota i često neravan teren zahtevaju precizan izbor opreme.

Održavanje vinogradarskih parcela svodi na obradu zemljišta, košenje trave, zaštitu loze i uklanjanje korova i obavljaju se upravo između redova vinograda. Zbog toga oprema za vinograd mora biti dovoljno kompaktna i prilagodljiva prostoru između čokota.

Vinogradari koji pravilno prilagode vinogradarsku mehanizaciju širini redova i konfiguraciji terena obično imaju stabilniji ritam rada tokom cele sezone.

Kako izabrati opremu za uske i duge prolaze u vinogradu

prikaz starije muške osobe u vinogradu
Oprema mora biti uža, stabilna i pokretna / shutterstock.com

Kada govorimo o održavanju vinograda sa uskim redovima, osnovno pravilo je jednostavno: oprema mora biti uža, stabilna i dovoljno pokretna da može da radi u dugim prolazima bez stalnog manevrisanja.

U praksi se pokazalo da je najvažnije obratiti pažnju na nekoliko parametara:

  • širinu između redova vinograda
  • dužinu parcela i broj redova
  • tip zemljišta i nagib terena
  • vrstu poslova koji se najčešće obavljaju tokom sezone

Kod mnogih vinograda razmak između redova iznosi približno dva do tri metra, a u modernim vinogradima se prostori između čokota prilagođavaju širini mehanizacije kako bi prolaz bio bezbedan za čokote.

Na parcelama sa dugim redovima vinogradari obično biraju:

  • uske vinogradarske traktore
  • kultivatore za međurednu obradu
  • kosačice sa bočnim pomeranjem
  • kompaktne prskalice

Dobra organizacija rada na parceli podrazumeva i nadzor nad opremom i objektima oko vinograda. U mnogim gazdinstvima koristi se Laznik bežični video nadzor, posebno na udaljenim parcelama ili u vinogradima gde se oprema i alati često ostavljaju na terenu tokom sezone.

Koja oprema se najčešće koristi u vinogradima

prikaz freze u vinogradu
Trava između redova mora se redovno održavati / shutterstock

Tokom godine u vinogradu se obavlja nekoliko različitih poslova, pa je potrebno kombinovati više vrsta alata i mašina.

Najčešće korišćena vinogradarska mehanizacija obuhvata sledeće kategorije.

1. Male freze i kultivatori

Koriste se za obradu zemljišta između redova i razbijanje pokorice. Njihova prednost je mala širina i dobra pokretljivost.

  • omogućavaju plitku obradu zemljišta
  • pomažu u suzbijanju korova
  • održavaju rastresitu strukturu zemljišta

2. Kosačice i trimeri

Trava između redova mora se redovno održavati kako bi se smanjila vlaga i sprečilo širenje bolesti.

Kosačice sa pomerajućim bočnim krakom često se koriste jer mogu da rade blizu čokota bez oštećenja biljke.

3. Prskalice i atomizeri

Zaštita vinove loze zahteva redovnu primenu preparata protiv bolesti. U vinogradima se najčešće koriste prskalice koje se priključuju na traktor.

4. Ručni alati

prikaz muškarca koji koristi Makaze i seče grožđe u vinogradu
Makaze za rezidbu važne su u vinogradu / shutterstock.com

Bez obzira na mehanizaciju, deo poslova se i dalje obavlja ručno.

Obrada zemljišta između redova vinograda ima važnu ulogu u kontroli korova i očuvanju strukture zemljišta, jer omogućava bolju cirkulaciju vazduha i vode u zoni korena vinove loze.

Prednosti kompaktne mehanizacije u vinogradima

Vinogradari koji rade na parcelama sa uskim redovima obično biraju kompaktnu mehanizaciju. Takva oprema se pokazuje kao mnogo praktičnija u svakodnevnom radu.

Najvažnije prednosti ove vrste opreme su:

  • lakše manevrisanje između redova vinograda
  • manji rizik od oštećenja čokota
  • precizniji rad u blizini biljaka
  • manja potrošnja goriva
  • brži prolazak kroz duge redove

Posebno su korisni uski vinogradarski traktori koji su projektovani za rad u ograničenom prostoru. Oni su dovoljno mali da prolaze između redova, ali imaju dovoljno snage za vuču priključaka kao što su prskalice ili kultivatori.

Kako izabrati opremu prema veličini vinograda

prikaz starijeg čoveka koji stoji u vinogradu, u pozadini traktor
Vinogradari biraju mehanizaciju prema veličini vinograda / shutterstock.com

Izbor vinogradarske mehanizacije najviše zavisi od površine zasada i broja radnih operacija koje se obavljaju tokom godine.

Manji vinogradi često se održavaju uz kombinaciju ručnih alata i lakših mašina, dok veći zasadi zahtevaju snažniju mehanizaciju i priključke većeg kapaciteta.

U malim i srednjim vinogradima koriste se kompaktni traktori snage oko 30 do 60 KS, dok veće površine zahtevaju jače traktore i šire priključke za brži rad.

Zbog toga vinogradari opremu biraju prema površini i organizaciji rada na parceli.

Tip vinograda Tipična površina Osnovna mehanizacija Tipični priključci Organizacija rada
Mali vinogradi do oko 1 ha motokultivator ili mali kompaktni traktor (15–30 KS) mala freza, ručna prskalica 50–100 l, lagana kosačica veći deo poslova obavlja se ručno, mehanizacija se koristi za obradu zemljišta i košenje
Srednji vinogradi približno 1–5 ha vinogradarski traktor 30–60 KS atomizer 200–400 l, međuredni kultivator, bočna kosačica kombinacija mehanizovanog rada i ručnih intervencija oko čokota
Veći vinogradi više od 5 ha specijalizovani vinogradarski traktor 60–100 KS atomizer 600–2000 l, mulčer, međuredni kultivator, mašine za orezivanje rad se organizuje gotovo potpuno mehanizovano kako bi se pokrile velike površine u kratkom roku

Traktori za vinogradarstvo projektovani su tako da imaju manju širinu, stabilnost na nagibu i mogućnost priključenja različitih alata za obradu zemlje, prskanje i održavanje međurednog prostora.

Najčešće greške pri izboru opreme za vinograd

Tokom rada sa vinogradarima često se mogu primetiti slične greške prilikom kupovine opreme.

Najčešći problem je izbor mehanizacije koja nije prilagođena parceli.

Najtipičnije greške su sledeće:

  • kupovina traktora koji je preširok za redove vinograda
  • izbor priključaka koji zahtevaju veći prostor za okretanje
  • zanemarivanje nagiba terena
  • korišćenje opreme namenjene ratarskoj proizvodnji

Vinogradari koji pre kupovine dobro analiziraju razmak redova i konfiguraciju terena obično izbegavaju ove probleme.

Za kraj

prikaz lepo sređenog vinograda
Oprema u vinogradu mora odgovarati razmaku redova / shutterstock.com

Kada birate opremu za vinograd, uvek prvo izmerite razmak između redova i pogledajte kakav je teren na parceli. Tek posle toga birajte mehanizaciju.

Ako vam je vinograd već posađen, opremu prilagodite postojećem rasporedu redova, a ne obrnuto. Preširoka mašina usporava rad, a preteška oprema može dodatno sabiti zemljište u međurednom prostoru.

Vinogradari koji planiraju svaki prolaz kroz parcelu, od košenja do zaštite loze, obično imaju mnogo manje problema tokom sezone.

Zato uvek razmišljajte dugoročno i birajte opremu koja će vam omogućiti stabilan i siguran rad u redovima vašeg vinograda.

Često postavljana pitanja

Koliko često treba raditi međurednu obradu zemljišta u vinogradu?
Učestalost međuredne obrade zavisi od tipa zemljišta, količine padavina i pojave korova. Na lakšim zemljištima obrada se radi ređe, dok na težim i zbijenijim zemljištima može biti potrebna češća intervencija kako bi se razbila pokorica i omogućila bolja aeracija tla. U većini vinograda obrada se obavlja nekoliko puta tokom vegetacije, naročito nakon kišnih perioda kada se zemljište zbije. Važno je da obrada bude plitka kako se ne bi oštetio koren vinove loze.
Da li je zatravljivanje međurednog prostora dobra praksa u vinogradu?
Trava ili pokrovni usevi između redova pomažu u smanjenju erozije zemljišta, naročito na parcelama sa nagibom. Takođe omogućavaju stabilnije kretanje mehanizacije tokom vlažnih perioda.
Da li je isplativo koristiti automatizovanu ili robotsku opremu u vinogradima?
Automatizacija u vinogradarstvu je tema o kojoj se sve više govori, ali u praksi je još uvek ograničena na veće zasade ili istraživačke projekte. Takva tehnologija može povećati preciznost i smanjiti potrebu za ručnim radom, ali je za većinu manjih proizvođača i dalje finansijski zahtevna.

Mile Lazović je praktičar sa bogatim iskustvom u poljoprivredi i očuvanju prirodnih resursa. Njegov rad se fokusira na unapređenje tehnika održivog uzgoja, kombinovanjem naučnih pristupa i tradicionalnih metoda.