Efikasnost jesenjeg unošenja azota

Efikasnost jesenjeg unošenja azota u odnosu na prolećno mnogo zavisi od količine zimskih padavina.Što je više padavina u periodu oktobar-mart, utoliko je veća vrednost unošenja azota u proleće u odnosu na jesenje unošenje. Kako ne znamo unapred kakva će biti količina i raspored padavina tokom perioda oktobar-mart, a da bi se predupredile posledice eventualne suše u suvom ratarenju, potrebno je primeniti u osnovnom đubrenju u jesen 50%, od za određeni prinos potrebnih azotnih đubriva. Pogodniji oblik azotnih đubriva za jesenje primenu je urea. Drugu polovinu azotnih đubriva primeniti krajem zime, odnosno početkom proleća u obliku AN-a na zemljištima tipa černozem i njemu sličnim, neutralne do blago bazične reakcije, bogatih adsorpcijskim kompleksom i nepodložnih plavljenju! Ne treba generalizovati primenu azota, pa i njegovo “ispiranje”, ne vodeći računa o obliku primenjenog azota! Urea je pokretna u zemljištu vrlo kratko vreme jer se, u zemljištima kao što je černozem – bogatim adsorpcijskim kompleksom, amonijak kao prvi produkt razlaganja uree, veže u međulamelarne prostore sekundarnih minerala gline i tu se zadržava bez spuštanja u dublje slojeve zemljišta. Iz međulamelarnih prostora sekundarnih minerala gline ga u većoj meri istiskuju joni vodonika kada padne kiša i čestice gline nabubre. Bitna je činjenica da se urea ne ispire tako brzo van domašaja korenovog sistema i da nema bojazni od ispiranja azota primenom uree u jesen! Prolećna ili neposredno pred setvu primenjena upotreba uree nije povoljna, ako nije unesena u zemlju mehanički, padavinama ili navodnjavanjem. A da ne bi bilo štete od, u jednom momentu nakupljene velike količine amonijaka nastalog mikrobiološkim procesima amidnog oblika azota uree, preporučuje se primena uree barem mesec dana pre setve jarih useva.