Izbor zemljišta za sadnju malina

Malina najbolje uspeva kada je u potpunosti izložena suncu i dobroj ventilaciji, obezbeđena dovoljnom količinom vlage i uz zaštitu od oštećenja koja mogu da izazovu vetar i mraz. Shodno tome potrebno je obratiti pažnju na položaj parcele. Neophodno je, međutim, uraditi i analize zemljišta koje će nam ukazti na njegov sastav. Malina najbolje rađa na visoko propustljivim zemljištima ,peskovitoj ili muljevitoj ilovači, koja sadrže visok stepen organske materije više od 3% i čija se kiselost kreće izmedu 5,5 – 6,5. Kod težih, manje propustljivih zemljišta povećana je mogućnost pojave oboljenja korena, mada se ona mogu do izvesnog stepena ublažiti izborom otpornijih sorti maline, postavljanjem izdignutih leja i primenom hemijskih sredstava. Oko 90% korenovog sistema nalazi se na dubini do 50 cm površinskog sloja zemljišta iz koga koren crpi vlagu i hranljive materije. U toku godine pre sadnje trebalo bi izvršiti testiranje zemljišta i uskladiti odnos fosfora i kalijuma u zemljištu. Kiselost zemljišta može se povećati unošenjem kreča, a smanjiti unosom sumpora. Postupak primene trebalo bi obaviti barem 1 godinu ranije da bi se dobio željeni rezultat. Sa pripremom zemljišta trebalo bi krenuti barem godinu dana pre sadnje, kako bi se povećala količina organske materije u zemljištu, eliminisali problemi sa korovom i obezbedile odgovarajuće sadne leje. Pojavu guščje trave i druge višegodišnje korove trebalo bi suzbiti pre sadnje. Višegodišnji korovi mogu se suzbiti intenzivnijom obradom zemljišta, mada hemijska sredstva daju bolje rezultate. Uopšteno govoreći, jesenja primena herbicida na bazi glifosata je efikasna. Lakše je suzbiti korov pre sadnje nego nakon zasnivanja zasada. Štetočine, kao što su junska buba i skočibuba kao i nematode mogu predstavljati problem.