Potrošene rezerve hraniva u zemljištu

Treća godina zaredom kako ratarske biljne vrste ostvaruju visoke prinose. Letos se moglo čuti da pojedini ratari u Vojvodini imaju prinos pšenice i do 9t/ha. Uljana repica je prebacila višegodišnji prinos i pojedini proizvođači su ostvarivali i 4,5 t/ha. Velike padavine nisu mnogo prijale jedino suncokretu ali i ova kultura je ostvarila u najmanju ruku prosek između 3,5-4,0 t/ha. Soja, dobivši kišu u najkritičnijim periodima za razviće, često se mogla pronaći sa preko 40 mahuna po jednoj biljci koje su bile dobro popunjene. Sve ovo je uticalo na višegodišnji rekod kod pojedinih proizvođača i sa preko 4,5t/ha merkantilne soje. Hladne noći, velika količina padavina sa preko 600 l/m2 i topli dani uz dobru agrohemijsku zaštitu od cikospore omogućili su da možemo pronaći u polju pojedinačne biljke repe čiji koren je bio i do nekoliko kilograma. Prvi put je ostvarena želja proizvođača koji su po ha ostvarili i preko 10 t šećera ( >70t/ha čiste repe sa preko 15% digestije). Rane FAO grupe kukuruza dale su oko 11-12 t/ha merkantilnog zrna a prvi otkosi na kasnijim FAO grupama iznose rod i oko 13-14t/ha.

Visoki prinosi svih navedenih biljnih vrsta, dovode i do visoke potrošnje hraniva. Zadnje tri godine, sa ovakim ili sličnim prinosima, ispostile su zemljište, Rezerve hranjivih elemenata u zemljištu su na minimumu.

Povoljna nabavka mineralnih đubriva omogućava da se ove godine kada je i najpotrebnije, vrate hranljive materije u zemljište kako bi se i sledeće godine u slučaju povoljnih uslova mogao ostvariti visok prinos. Ili u slučaju nepovoljnih vremenskih prilika, kao što je suša, dobro ishranjene biljke bile bi jače i bolje bi podnele nepovoljne vremenske uslove.

Tab. Iznošenje pojedinih hraniva prema biljnoj vrsti (kg/t prinosa)