Zemlja bez GMO
Većina učesnika skupa o genetski modifikovanim organizmima koji je održan u Skupštini Srbije 6. februara zatražila je da država što pre jasno uredi oblast GMO, a ako je nužno raspiše i referendum na kome bi se građani izjasnili da li su za gajenje i promet GMO u Srbiji. U raspravi je naglašeno da se bez konsultacija s javnošću Zakon o GMO ne sme menjati. S druge strane, ukazano je i da se ne može pobeći od tehnološkog razvoja, kao i da se mnoge bolesti leče terapeutskim proteinima dobijenim iz GMO. Naglašeno je da je zabrana GMO pitanje nacionalne bezbednosti i da Ministarstvo trgovine ne može samo da odluči o ulasku u Svetsku trgovinsku organizaciju u zamenu za dozvolu prometa GMO. Učesnici skupa su istakli da u Srbiji postoje očuvani bioresurse sa potencijalnom za proizviodnju organske hrane koja je nekoliko puta skuplja na svetskom tržištu. Navedeno je da samo u razlici cene za soju iz konvencionalne proizvodnje i GMO, Srbija može da izgubi godišenj oko 55 miliona evra. Ukazano je i da se u Evropskoj uniji preispituje gajenje i promet GMO i da od 27 zemlja članica, njih 19 ne prihvataju GMO. Trebalo bi se međutim, mišljenje je pojedinih učesnika skupa, kloniti katastrofičnih formulacija i neprovrenih informacija koje mogu da dovedu do konfuzije u javnosti. Profesorka Veterinarskog fakulteta Mirjana Vučinić kazala je da je bitno da javnost zna da se mnoge bolesti leče terapeutskim proteinima dobijenim iz GMO. “Proizvodnja takvih supstanci ne predstavlja opasnost i ako ih ne proizvodimo bićemo u prilici da ih uvozimo”, rekla je ona i dodala da se genetska modifikacija koristi u lečenju bolesti poput hemofilije, leukemije, hepatitisa C. Paralelno se i na 47. Savetovanju agronoma Srbije odvijala razmena mišljenja u vezi sa GMO. U svom izlaganju prof. dr Miodrag Dimitrijević je istakao da transgena tehnologija, čiji su proizvodi GMO, donosi sa sobom niz pitanja, od tehničkih do moralnih i etičkih. Da bi se zauzeo pravilan stav u najboljem državnom i nacionalnom interesu, potrebno je da se trezveno razmotre prednosti i povoljnosti koje, po nas, nosi ova tehnologija, naveo je Dimitrijević. Da je proizvodnja GMO već prisutna kod nas pokazao je i Monitoring pojave genetički modifikovanog kukuruza u AP Vojvodini koji je iniciran 2012. godini. prema rečima prof. dr Borislava Kobiljskog projektom je bilo obuhvaćeno uzimanje uzoraka kukuruza na 99 lokacija u Vojvodini, a preliminarne analize su urađene u laboratoriji Instituta za ratarstvo i povrtarstvo. Tom prilikom su utvrđene pozitivne indikacije za 13 uzoraka. Uzorci su poslati i analizirani i u Nemačkoj, gde je jedan od uzoraka dobio potvrdu da je imao 13% kvantitativno prisustvo kontaminacije, rekao je Kobiljski.
